Bosanski Studenti Svijeta

Razmjena Informacija

spacer

Ako i vi osjecate potrebu da pomognete nekome, ako mislite da mozete pruziti nekome savjet u vezi bilo cega sto ce im pomoci da lakse upisu i zavrse skolu bilo gdje da se nalazili, upisite svoju adresu u ovu bazu podataka. Sretno!

pogledaj poruke - dodaj poruku - o ovim stranicama - kontakt

Poruku poslao(la): Aleksandra Djuric
Email: djualeksandra@gmail.com
Smijer/Univerzitet: TEHNOLOSKI FAKULTET
Lokacija: ZVORNIK
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/25/2008 2:10:23 PM
Poruka:
MENE INTERESUJE NASTAVAK SKOLOVANJA ILI BAR JEDAN SEMESTAR NEGDE BILO GDE INACE 2. SAM GODINA I INTERESUJU ME RAZMJENE STUDENATA,JER STUDIRAM PO BOLONJI. HVALA!
Poruku poslao(la): andrea
Email: arizona@spinter.net
Smijer/Univerzitet: stomatoloski fakultet
Lokacija: banja luka
Datum diplomiranja:  2008.
Datum i vrijeme: 5/18/2008 8:00:29 PM
Poruka:
Molim Vas da li neko zna kako nostrifikovati diplomu Stomatol.fakulteta iz banja luke,u Svicarskoj???HVALA...
Poruku poslao(la): milena
Email: mailenasekulic@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: ekonomski
Lokacija: loznica
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/18/2008 7:56:19 AM
Poruka:
Ej cao svima dali neko zna sta je potrebno od dokumenata za upis na privatni ekonomski fakultet u italiji i koliko kosta upis?? Unapred hvala
Poruku poslao(la): senad
Email: rexces@sezampro.yu
Smijer/Univerzitet: pravo,kriminalistika
Lokacija: Novi Pazar
Datum diplomiranja:  16/03/2008/
Datum i vrijeme: 5/17/2008 3:41:13 AM
Poruka:
Gdje mogu dobiti informacije o nastavku skolovanja u beču , odsjek kriminalistike.Unaprijed hvala.
Poruku poslao(la): ismet
Email: ismet.r.m@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: kriminalistika
Lokacija: brcko-sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/16/2008 2:10:45 PM
Poruka:
cao ljudi evo zavrsavam drugu god gimnazije u brckom i puno me zanima kriminalisticki fakultet, pa da li ima ko informacije koji su predmeti na tom fakultetu.javite se molim vas na moj mail.pozz
Poruku poslao(la): Enes_
Email: karatista_@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Saobracaj i komunikacije
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/11/2008 10:40:13 AM
Poruka:
Moze li i meni molim vas neko poslati zadatke za prpremu na prijemni, za Saobracajni fakultet, ako ima.. Molim vas, stvarno biste mi pomogli
Poruku poslao(la): kristina Golubovic
Email: klarago@itsnet
Smijer/Univerzitet: stomatologija
Lokacija: srbija
Datum diplomiranja:  2007
Datum i vrijeme: 5/10/2008 7:10:12 PM
Poruka:
pozdrav svima! zelele bih upisati postdiplomske studije u Becu,pa me zanima kakva je procedura oko upisa,sta je sve potrebno. Unapred zahvalna svima,koji mogu da mi pomognu! HITNO!!!
Poruku poslao(la): Dzeny
Email: streberka@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Bos jez i knjiz i engl jez i k
Lokacija: Mostar
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/8/2008 4:40:08 PM
Poruka:
Trebaju mi informacije o studiju engl jez u Ceskoj, nacin na koji se mogu prebaciti na sljedecu (4.godinu) na ceski univ. Ako tko ima info, unaprijed hvala!
Poruku poslao(la): sanja
Email: www.sanja_s@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: bih
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/8/2008 5:54:38 AM
Poruka:
hallo..dal mi neko moze reci kakve su mogucnosti studiranja farmacije u becu???ako netko zna nek javi na mail...unaprijed hvala
Poruku poslao(la): vanaj
Email: vanjica_lj@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: visoka turisticka
Lokacija: beograd
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 5/5/2008 6:22:21 AM
Poruka:
Zanima me da li ima u Banja Luci neka visa ili fakultet za turizam.Unapred hvala svima koji mi napisu nesto vise
Poruku poslao(la): mirza
Email: mirzahax@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: jos da maturski polozim:)
Lokacija: sarajevo
Datum diplomiranja:  juni:)
Datum i vrijeme: 5/2/2008 6:04:49 PM
Poruka:
selam svima...zanima me studiranie u njemackoj,ako neko zna koje sve aplikacije trebaju,bujrum neka se javim,tj da posalje:)..et unaprijed zahvaljujem.
Poruku poslao(la): Ivana
Email: ivanaramsak@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: diplomirani fizioterapeut
Lokacija: Slavonski Brod
Datum diplomiranja:  22.09.2005.
Datum i vrijeme: 4/30/2008 3:33:43 PM
Poruka:
Bok svima!Da li netko ima informacije o postdiplomskom studiju fizioterapije u Sarajevu,Banja Luci ili Zagrebu?I Kolika je školarina? Unaprijed hvala.
Poruku poslao(la): sladjana
Email: mala-maza@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/27/2008 4:35:04 PM
Poruka:
Zanima me sve o zurnalistici u Banjaluci.Zavrsila sam gimnaziju i nemam kuda dalje.Jedino o cemu razmisljam je zurnalistika a o njoj neznam skoro nista.Saljite sve sto imate.kiss
Poruku poslao(la): Jelena
Email: Jelena2502@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: stomatologija
Lokacija: Novi Sad
Datum diplomiranja:  04.10.2006.
Datum i vrijeme: 4/21/2008 4:22:36 PM
Poruka:
Zdravo svima.Ja planiram u septembru da odem u Grcku.Zanima me da li neko zna kako da nostrifikujem diplomu stomatologije,gde da nadem pitanja,i da li znanesto za posao.Unapred hvala
Poruku poslao(la): amela
Email: amelaahmic@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: visoko
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/19/2008 4:13:09 PM
Poruka:
Cao svima...zavrsavam 4.razred gimnazije...voljela bih kad bi mi neko objasnio o nacinu studiranja ekonomije u Becu ili Linzu?!..sta mi je sve potrebno??? Molim vas,ako neko ima informacije o tome,da mi se javi na mail!!! plssssss unaprijed HVALA!!!!!!!!
Poruku poslao(la): malena
Email: armana_sweetcat@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: stolac
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/18/2008 11:41:20 AM
Poruka:
hy...zanima me da li ima u mostaru fakultet kriminalistike...odgovorite mi sto prije na 'mail pls
Poruku poslao(la): ana
Email: bastdej@libero.it
Smijer/Univerzitet: francuski jez. i knjiz.
Lokacija: novi sad
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/15/2008 1:34:01 PM
Poruka:
apsolvent sam franc.jez. u novom sadu.da li mi neko moze pomoci jer se nalazim u trstu kako do nostrifikovanja diplome,i kako diplomirati u italiji i koliko kosta.jako sam zabrinuta
Poruku poslao(la): nijebitno
Email: pomoc_molim@net.hr
Smijer/Univerzitet: ekonomija
Lokacija: mostar
Datum diplomiranja:  16.12.2006.
Datum i vrijeme: 4/15/2008 8:17:13 AM
Poruka:
zna li itko živ šta treba da se prebacim na fakultet (odnosno nastavim studiranje jer sam završio višu ekonomsku) Dž. Bijedić i koliko mi se ispita prizna završio sam višu na sveučilištu u Mostaru, ajde ako netko zna nek mi objasni na ovaj mail. Unaprijed HVALA!!!
Poruku poslao(la): robi
Email: minotaur_nt@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: veterina
Lokacija: sa
Datum diplomiranja:  2007
Datum i vrijeme: 4/10/2008 10:43:50 AM
Poruka:
zanima me nostrifikacija bosanske diplome u hrvatskoj.... hvala
Poruku poslao(la): Dajana
Email: dadara18@gmail.com
Smijer/Univerzitet: Srednja-maturant
Lokacija: Trebinje
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/10/2008 10:09:29 AM
Poruka:
Veliki pozdrav za svu raju!Dali neko zna dal ima dizajn u BIH....npr u Sarajevu...Ako neko zna malo vise o tome i neke dodatne informacije ....bila bih jako zahvalna kada bi mi poslao na mail.UNAPRIJED HVALA SVIMA!
Poruku poslao(la): esmir
Email: ezzo_24@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: visa proteticka skola
Lokacija: banja luka
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/7/2008 1:25:36 PM
Poruka:
zdr zovem se esmir sam od makedonije.zafrsio sam gimnaziu u mk a volio bih se upisati na fakultet za specija;ist proteticar u banja luka.pa interesuje me jer ima takva skola u banja luka il u zg negde interesuje me kolika je cena i jel su diplome priznate u europu hvala
Poruku poslao(la): Dina
Email: Dina_seh@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Njemacki jezik i knjizevnost
Lokacija: Bih
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/6/2008 7:13:37 AM
Poruka:
Zavrsavam trecu god studija njemacki jezik i knjizevnost,prebacila bih se u sloveniji na fakultet da zavrsim cetvrtu god.Zanima me koje su sanse da to postignem i sta sve treba da uradim.
Poruku poslao(la): amra
Email: amra_avdic555@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: srednja skola
Lokacija: tuzla
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 4/1/2008 9:09:30 AM
Poruka:
hallo,ja sam zavrsna godina srednje skole a zelim studirati pa ako neko ima veze sa studiranje m u njemackoj neka mi javi.hvala
Poruku poslao(la): azra
Email: mualima_19@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: medresa
Lokacija: tuzla
Datum diplomiranja:  uskoro
Datum i vrijeme: 4/1/2008 9:01:34 AM
Poruka:
Selam. Imam namjeru da studiram u Njemackoj. Zamolila bih sve one koji mi mogu pri tome pomoci da to i ucine.
Poruku poslao(la): Andrea
Email: andrea_vjestica@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/31/2008 2:19:18 PM
Poruka:
zavrsavam srednju skolu i zanima me pedagoski fakultet.Neka mi se neko javi ko zna vise o tome.....
Poruku poslao(la): Andrea
Email: andrea_vjestica
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/31/2008 2:17:48 PM
Poruka:
zavrsavam srednju skolu i zanima me pedagoski fakultet.Neka mi se neko javi ko zna vise o tome.....
Poruku poslao(la): amela
Email: amelahusic13@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: medizin-uni-du.e.(abd)
Lokacija: essen
Datum diplomiranja:  ??????
Datum i vrijeme: 3/29/2008 4:35:30 PM
Poruka:
zdravo. moze li mi tko od vas reci je li diploma srednje medicinske skole iz tuzle ili sarajeva priznata na njemackim univerzitetima posebno medicini ili nema razlike izmedju smjerova universiteta.????
Poruku poslao(la): masa
Email: masa86@live.de
Smijer/Univerzitet: medicina/lmu
Lokacija: minhen,njemacka
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/26/2008 8:14:58 PM
Poruka:
da li itko ima informacije o dobitku stipendije za citav studij medicine u minhenu!?da li postoje konkursi za stipendije za redovne studente iz BIH na njemackim univerzitetima!hvala lijepa
Poruku poslao(la): alma
Email: aidajegic@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/24/2008 9:30:24 AM
Poruka:
ej...ak mozes sutra oko 17:30 da se nademo u skoli,jer imamo obaveza a profesorica traba da nas ispita.radili smo test,ima pozitivnih.heheheh.javi na broj:-066344335.radili smo i eksponencijalne nejednacine......javi .ok?alma,azra,naida i anela
Poruku poslao(la): alma
Email: aidajegic@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/24/2008 9:29:50 AM
Poruka:
ej...ak mozes sutra oko 17:30 da se nademo u skoli,jer imamo obaveza a profesorica traba da nas ispita.radili smo test,ima pozitivnih.heheheh.javi na broj:-066344335.radili smo i eksponencijalne nejednacine......javi .ok?alma,azra,naida i anela
Poruku poslao(la): Nevena
Email: nevena_cvrkalj@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: elektroenergetika/FTN
Lokacija: Novi Sad
Datum diplomiranja:  20.4.2007
Datum i vrijeme: 3/21/2008 8:15:46 AM
Poruka:
Da li neko ima bilo kakvu informaciju o Selic Vanji.Studirala je knjizevnost(pretpostavljam da je vec zavrsila) u Banja Luci. Rodjena u Drvaru.
Poruku poslao(la): JA
Email: drancic6@gmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: mostar
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/18/2008 5:29:06 AM
Poruka:
cao,zna li itko da li je u Hrvatskoj priznata diploma s UNIVERZITETA DZEMAL BIJEDIC,s PSIHOLOGIJE?Tj. da li je moguca nostrifikacija u HRVATSKOJ?Da li rade po bolonjskom sustavu?
Poruku poslao(la): neris
Email: neris_kwon@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: bussines comunity college
Lokacija: new york
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/18/2008 3:40:43 AM
Poruka:
ako je nekome potrebno od nasih studenata smjestaj u toku studiranja na podrucju NEW YORK-a neka mi se javi na mail adresu. na vise lokacija na manhattanu, queensu, i brooklyn-u veoma povoljno,
Poruku poslao(la): Alma
Email: almicbih@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Politicke nauke
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  11/04/2003
Datum i vrijeme: 3/13/2008 9:54:32 AM
Poruka:
Pozdrav svima. Zanima me nostrifikacija diplome u Francuskoj. Gdje treba da se obratim, sta treba da radim........ ako iko ima informacije unaprijed zhvaljujem. Alma
Poruku poslao(la): Minela
Email: Minela.Kerla@gmail.com
Smijer/Univerzitet: obrazovni menadment,postdiplom
Lokacija: Zenica
Datum diplomiranja:  2007.
Datum i vrijeme: 3/13/2008 3:26:58 AM
Poruka:
moze li mi neko dati informaciju, koliko kosta posdiplomski studij obrazovnog menadmenta na Pedagoskoj akademiji u Zenici.Hvala.
Poruku poslao(la): i
Email: 
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/12/2008 3:53:28 AM
Poruka:
Poruku poslao(la): fam_pobric@hotmail.com
Email: fam_pobric@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: pravo
Lokacija: Svedska
Datum diplomiranja:  06
Datum i vrijeme: 3/5/2008 8:03:54 PM
Poruka:
Cao raja,veliki pozrdav svima. Svima onima koji zele da studiraju, bez razlike sta i gde, zelim puno srece ,a onima koji kazu da nostifikacija diplome u Europi je nemoguca samo da kazem da nisu u pravu,sve je moguce kad se nesto istinski zeli.Evo bas prije neki dan dobila sam odgovor u vezi vrijednosti moje diplome ovdje u Svedskoj,i vjerovali ili ne u potpunosti su mi priznali moju diplomu iz Bosne.Zato samo naprijed i slijedite svoje snove,ako imate zelju i priliku da studirate ono sta zelite i gdje zelite,ne odustajte.Puno srece svima.
Poruku poslao(la): aida selmanovic
Email: aida.selmanovic@gmail.com
Smijer/Univerzitet: lingvistika
Lokacija: grac
Datum diplomiranja:  09
Datum i vrijeme: 3/5/2008 8:02:07 PM
Poruka:
ako neko ima pitanje ili dva u vezi lingvistike slobodno neka mi se javi. sve najbolje. aida.
Poruku poslao(la): 
Email: 
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/5/2008 4:12:50 PM
Poruka:

Kako studirati u inostranstvu


Bos ili hadžija


San većine mladih ljudi je da odu iz ove zemlje i obrazovanje nastave u inostranstvu. Razlog je tome sedam univerziteta, a nijedna diploma priznata u svijetu. Stoga su Dani istražili gdje sve naši studenti mogu studirati i pod kojim uvjetima
--------------------------------------------------------------------------------
Sta mogu da urade mladi ljudi kada završe srednju školu u Bosni i Hercegovini? Ništa naročito. Pošto posao sigurno veliki broj njih neće dobiti odmah, a niti u dogledno vrijeme, ostaje im ili da se ispale u inostranstvo ili da ovdje upišu fakultet. Ako ostanu da studiraju ovdje, opet će za četiri-pet godina biti u istoj situaciji - neće imati posla. Ni ovdje ni u inostranstvu. Jer, naše diplome niko ne prizna. Zato je najbolje put pod noge pa se upisati na neki fakultet u inostranstvu. Međutim, ni to nije lahko izvodljivo. Jer, osim vize, dobre veze, znanja stranog jezika, studentu je potrebno i puno, puno para. I još više blagovremenih i pouzdanih informacija o fakultetima u inostranstvu koji upisuju i naše studente. Evo kako se možete upisati na neke evropske i američke fakultete i šta vam je pored dobre volje još potrebno.
Opremi i obuči "Američka vlada je organizirala studiranje za 11 naših studenata koji su 10. augusta ove godine otišli na studije u Sjedinjene Države. Njima će za godinu dana sve biti plaćeno i tamo će odabrati koja će predavanja slušati", kaže Jasmin Bešić, predsjednik Asocijacije studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu (ASSFF). Inače, američka ambasada u Sarajevu nudi mogućnost nastavka studiranja u četiri programa.
Caroline Schmidt-Hornstern: "Za prolaz na testu engleskog jezika (TOEFL) potrebno je osvojiti 550 bodova, što nije nimalo lako"
Prvi od njih je Fulabrigh Visiting Scholar Program, koji pokriva ekonomiju, ljudska prava, novinarstvo, arhitekturu, pravo i dr. Svi oni koji žele aplicirati za ovaj program moraju već biti upisani na neki od bosanskohercegovačkih univerziteta. Drugi - The Humphrey Fellowship Program nudi studiranje u oblasti poljoprivrede, javnog zdravstva, novinarstva, prava i ekonomije i predviđen je za studente iz istočne i srednje Evrope. Treći je Ron Brown Fellowship Program. On predviđa stipendije za poslovnu administraciju, ekonomiju, novinarstvo i pravo. I četvrti program iz ove grupe je Bosnian Undergraduate Development Program (BUDP). Da bi se apliciralo za ovaj program, potrebno je biti student druge ili treće godine jednog od bh. univerziteta i starosne dobi između 18 i 26 godina. "Naravno, za sve ove programe moraju se proći prijemni ispiti. Naprimjer, za prolaz na testu engleskog jezika (TOEFL) potrebno je osvojiti 550 bodova, što nije nimalo lako", kaže Dianne Basso, koordinatorka za akademsku razmjenu pri američkoj ambasadi u Sarajevu.
Ona dodaje da je ovo šesta godina suradnje s bh. studentima. "Već je kroz ove programe prošlo više od stotinu studenata i profesora. Ove godine imamo devet kandidata za BUDP, šest za Ron Brown Fellowship, koji će magistrirati u Sjedinjenim Državama, pet za Fulbrihgt program i jedan za Hubert Humphrey Fellowship", precizira Basso.
Najveći broj bh. studenata, ipak, boravi u Austriji. Historijske veze i stogodišnji ugovor koji je regulirao besplatno studiranje, a i blizina, svakako čine Austriju najprimamljivijom za studiranje. Austrijanci su htjeli da produže ugovor, koji je u međuvremenu istekao, međutim problem je bio što je to Austrija htjela da učini na državnom nivou, a BiH nema državno ministarstvo obrazovanja. "Dogovor je postignut da bh. studenti studiraju besplatno u Austriji, da bi Austrijanci to isto mogli ovdje. U čitavoj BiH ih je dvoje i oni studiraju slavistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu", izjavio je Bešić. "Za naše studente su najpovoljniji Beč i Graz. Tamo se uglavnom priznaju svi ispiti", tvrdi Bešić.
Švedski stol za bosansku besparicu U Austriji postoji 19 univerziteta u osam gradova, na kojima studira preko 230.000 studenata iz Austrije i inostranstva. Preduslov za studiranje u Austriji jeste da je student upisan redovno na domaći fakultet. Nužnost znanja njemačkog jezika nije neophodna, iako je poželjna. Prosječni mjesečni troškovi za jednog studenta iznose oko 1.000 KM, a stipendije su mogu dobiti preko Austrijske akademske službe za razmjenu, Oesterreichischer Akademischer Austauschdienst (OEAD).
U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji više od 300 institucija visokog školstva, podijeljenih u dvije vrste: klasični univerziteti (Universitaeten) i univerziteti primijenjenih nauka (Fachhochschulen). Uslovi za upis su slični onim austrijskim, osim što na njemačkim privatnim fakultetima studenti sami snose troškove školovanja. "Konrad Adenauer Stiftung nudi za studente Doppel Kulturprogram, u koji mogu biti uključeni bh. studenti. Preduslov je da program mora biti visoko naučno opravdan", kaže Caroline Schmidt-Hornstein, direktorica Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu. Troškovi školovanja mjesečno iznose između hiljadu i 1.300 KM, pa su studentima neophodne stipendije. "Tu najviše može pomoći Njemački servis za razmjenu studenata - Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD)", tvrdi direktorica Schmidt--Hornstein.
Ja sam dobio polugodišnju stipendiju od DAAD-a da studiram jedan semestar u Würzburgu, kaže Jasmin Bešić, predsjednik ASSFF-a, student bosanskog jezika i književnosti i germanistike. U Njemačkoj postoji i agencija, Alma mater Personalservice, koja nudi studentima da pronađu privremeni posao.
U daleku Skandinaviju se teško uputiti. Troškovi studiranja su prilično veliki, a i jezička barijera je izraženija. Za upis na švedske univerzitete je potrebno imati završenu srednju školu, te ispunjavati uslove za upis na neki bh. fakultet. Potrebno je da iz testa engleskog jezika (TOFEL) aplikant osvoji 550 bodova i vlada švedskim jezikom dovoljno da bi mogao pratiti predavanja. Mjesečni troškovi studiranja su oko 1.500 KM.
U Velikoj Britaniji trenutno studira 1,8 miliona studenata, od čega je njih preko 200.000 iz inostranstva. Ne postoji neka određena lista uslova za upis na britanski univerzitet. Svaki univerzitet ili koledž određuje da li aplikacija zadovoljava ili ne. Troškovi su različiti i kreću se 10.000 - 55.000 KM godišnje. Naravno, oni privatni i zvučniji su skuplji.
Francuski sistem školovanja nudi tri vrste studija: univerzitetski studij, napredni programi i specijalistički programi. Aplikanti moraju polagati profesionalni kurs francuskog jezika. Troškovi za mjesec dana studiranja iznose oko 1.300 KM.
Za upis na italijanske univerzitete vrijede isti uslovi za sve studente iz Evrope. Student mora da posjeduje dokument koji garantuje da je upisan na neku od akademskih institucija u svojoj zemlji i da ima najmanje 12 godina obrazovanja prije upisa na fakultet. Osim ovoga, strani studenti moraju da polože ispit iz talijanskog jezika koji se organizira svake godine u septembru na univerzitetima u Italiji.
U 2002. godini turska vlada je dodijelila 25 stipendija za više i visoko obrazovanje. Osim doner kebaba, našim studentima Turska nudi i upis na mnoge privatne ili državne univerzitete. "Ogromna je razlika između državnih i privatnih univerziteta. Ja studiram na privatnom, gdje su predavanja na engleskom, a diploma je priznata u svijetu", kaže Amir Redžić, student završne godine ekonomije na Bilgi univerzitetu u Istanbulu.
Evropska unija je pokrenula program Tempus za saradnju EU i zemalja srednje i istočne Evrope. Projekti koji se financiraju vezani su za upravljanje univerzitetima, suradnju između firmi i univerziteta, dodjelu stipendija studentima i profesorima te reformu visokog školstva.
Od sedam bh. univerziteta nijedan nije priznat u svijetu. Ponovo smo među posljednjim u Evropi kada se radi o nekoj statistici koja govori o standardu življenja u jednoj zemlji. Svakako je to jedna od ključnih stvari koje naše ljude tjeraju vani. Ali, i oni koji završe studije u inostranstvu rijetko se vraćaju u BiH. "Naš cilj je da se studenti poslije studija vraćaju u matične zemlje i tamo koriste svoje zvanje", stav je Douglasa Ebnera, službenika za odnose sa javnošću pri američkoj ambasadi u Sarajevu. Kada završite fakultet u BiH, niko, ama baš niko ne može garantirati da li je četiri ili više godina truda bilo uzalud ili ne. Ostati ili otići?
Maja (21) "U svakom slučaju bih izabrala inostranstvo. Samo ne znam kako. Svi koji su mogli, to su davno učinili. U Bosni i Hercegovini žive samo oni koji moraju. Ovdje ni sa završenim fakultetom ne znaš hoćeš li primiti plaću ili ne."
Senad (25) "Radije bih studirao u inostranstvu, jer se diplome sa naših univerziteta ne priznaju u svijetu. Na kraju studiranja zapitaš se zašto sam tolike godine studirao. Vani, kada završiš fakultet, barem znaš da si riješio svoju budućnost."
Faruk (23) "Studiram historiju i mislim da je bolje da to ovdje radim. Ako bih studirao, naprimjer u Americi, tamo bih učio više o njihovoj historiji, nešto drugo što se nas ne tiče mnogo. Ovdje učimo mnogo, recimo o srednjovjekovnoj Bosni, što u inostranstvu ne bi bilo moguće."
Aida (23) "Budućnost vidim samo u svojoj zemlji. U inostranstvo bih otišla samo na usavršavanje, tj. postdiplomski studij. Poslije toga bih se sigurno vratila u BiH i ovdje radila. "
--------------------------------------------------------------------------------

Dubravko Lovrenović, gostujući profesor na Yaleu


Naši studenti mogu studirati na Yaleu
DANI: Da tek sada trebate upisati fakultet, gdje biste studirali i zašto?
LOVRENOVIĆ: Vani. Možda iz više razloga. Visoko školstvo zemalja iz kojih ja imam iskustvo, kao što su Njemačka ili Sjedinjene Američke Države, organizirano je tako da onaj ko zaista želi studirati i ima financijske pretpostavke, nakon studiranja ima siguran posao. To sam siguran, bar kada je Yale u pitanju.
DANI: Može li se ikako usporediti Sarajevski univerzitet i Yale?
LOVRENOVIĆ: Ako uspoređujemo ova dva univerziteta, onda će nas pratiti paradoks. Kada sam se vratio početkom juna sa Yalea, imao sam ispit na Filozofskom fakultetu. Ja studente nisam ni vidio prije toga, nisam im mogao ni predavati. Ja sam bio fasciniran znanjem nekolicine njih. Čitali su svu relevantnu literaturu, i ne samo to, ti mladi ljudi imaju historijsko mišljenje. Oni ne robuju činjenicama, ti ljudi mogu sutra studirati na Yaleu.
DANI: Da li naše školstvo može odgovoriti izazovima koji su pred nama, kao što su, naprimjer, evropske integracije?
LOVRENOVIĆ: Ovako ustrojeno, sigurno ne. Školstvo, odnosno kaos koji vlada u pravnim normama, ostavio je isto na margini. Legislativa predstavlja osnovni problem. Ovdje također imamo apsurd. Umjesto da pravo, pravne norme služe čovjeku, one dovode do rušenja sistema. Uspostavljen je sistem nekoliko nivoa odgovornosti, u kojem se svaki kanton može ponašati kao država. Izlaz iz ideološkog jednoumlja nije moguće naći na taj način da odmah idemo u najveći mogući stepen decentralizacije. Moderne države su nastajale kao centralističke.
DANI: Gdje studiraju Vaša djeca?
LOVRENOVIĆ: Moja starija kćerka završava germanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i prilično sam siguran da je stekla sasvim solidno znanje. Sa njenim znanjem može sutra sasvim ravnopravno otići u Evropu, međutim problem je to što ta diploma nije priznata. Nije pitanje znanja, nego diplome, odnosno papira. Mlađa kćerka je sada završila gimnaziju i koleba se između menadžmenta i žurnalistike.
--------------------------------------------------------------------------------

Godišnje cijene studija na američkim univerzitetima


Columbia - 36.752$
Yale - 37.820$
Boston University - 34.978$
Stanford - CA - 37.027$
Harvard - 37.750$
MIT - Cambridge - 36.060$
--------------------------------------------------------------------------------

Linkovi za upis


www.infostudy.org
www.usembassy.ba
www.daad.de
www.alma-mater.de
www.kas-sarajevo.com
www.oead.ac.at
www.sus.ba
www.edufrance.fr
www.britishcouncil.org
www.academyolmo.com
www.si.se
www.europa.eu.int
Poruku poslao(la): 
Email: 
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/5/2008 4:06:59 PM
Poruka:

Putopis: Amerika
U Americi ima mnogo stvari koje se strancu svide, a i mnogo onih koje mu se ne dopadnu. Medu onima koju su se meni dopale jesu razvijene radne navike Amerikanaca, dobra organizacija posla i njihova prakticnost.
Radne navike razvijaju djeci još u ranom uzrastu. Prosto ih tjeraju da rano pocinju zaradivati novac, makar za džeparac. Kada je Rokfeler bio najbogatiji covjek u Americi, njegova djeca su tokom ljetnog ferija radila na benzinskoj pumpi ili prodavala sladoled ili voce. A kada djeca upišu fakultete, tada pocinju zaradivati i za školarinu. Školarina na fakultetima tamo je vrlo skupa. Djeca vrlo bogatih ljudi rade tokom ljeta razne poslove da bi zaradili za školarinu,
Kada sam jednom, kao profesor, bio u Merilendu (blizu Vašingtona), tamošnji profesor Džeri, moj prijatelj i saradnik u zajednickom projektu, pozvao me u svoju kucu na veceru. Bilo je ljeto. Dok sam za vrijeme vecere sa njima razgovarao, oni su spominjali svoju djecu, koja tada nisu bila u kuci. Pitao sam ih gdje su ima djeca. Oni objasniše: dvoje njihove djece su srednjoškolci, a jedno student. Tih dana su radili, cak i uvece dok mi veceramo, jedno na benzinskoj pumpi, jedno u restoranu kao konobar, a jedno u prodavnici voca. Objasnili su: - Oni treba da zarade za svoju školarinu, a i za dio troškova u kuci!

Prakticnost


Amerikanci su vrlo prakticni ljudi. Tamo se može vidjeti mnogo stvari koje ljudima pojednostav- ljuju i olakšavaju život. Uzmimo samo orijentaciju i snalaženje po gradu. Gotovo svi gradovi imaju ulice prave i izukrštane kao linije na racunskoj teci. Duge ulice (longitudinale), koje se pružaju dužom dimenzijom grada, uglavnom se zovu avenije i to po brojevima 1, 2, 3. itd Krace ulice, koje njih sijeku uglavnom pod pravim uglom, nose naziv po brojevima. Na primjer, 24. ulica, 49th Street itd.
Kada ti neko u Njujorku kaže za neku adresu da je u 46. ulici, ako imalo poznaješ grad, ti odmah znaš u kojem dijelu grada je to. Ako je ta ulica duga, ona se od mjesta gdje sijece aveniju na jednu stranu zove recimo 37th North (ili South) Street, odnosno East ili West St., zavisno od pravca ulica. To jako olakšava snalaženje.
Svi studenti koji tamo dolaze na studije moraju proci kroz detaljan sistematski ljekarski pregled, koji se obavlja u univerzitetskoj poliklinici u krugu kampusa. Student dode na recepciju poliklinike, službenica mu dade jedan papir sa spiskom ordinacija i naznakom boje linije (trake) za svaku ordinaciju, tako da student ne mora nikoga pitati gdje je to. Recimo, za internistu treba ici plavom linijom (Follow the blue line). A na podu su prilijepljene plasticne trake raznih boja. I studenta ce do interniste dovesti plava treka. Možda ce ona krivudati hodnicima lijevo ili desno, penjati se uz stepenice, ali ce ga dovesti tamo gdje treba. Tako isto i za ostale ordinacije: za okulistu, otorinolaringologa, dermatologa, infektologa itd. Treba samo slijediti trake crvenu, zelenu, žutu, bijelu, crnu, smedu itd. i one ga vode onako kako je na papiru naznaceno do kojeg ljekara se stiže kojom trakom. Jednostavan izum, ali mene je oduševio jer nema lutanja niti propitivanja gdje je koja ordinacija.
Na aerodromima, željeznickim stanicama, u administrativnim zgradama i drugim mjestima gdje je velik promet ljudi, po hodnicima postoje posebni automati sa hladnom pitkom vodom gdje svak može da se lijepo napije. Ne mora recimo žedan putnik, koji nema dovoljno vremena (ili novca), da ide u restoran ili kafanu da bi narucio sok ili drugo osvježavajuce pice, pa da ceka konobara, niti da ide u toalet pa da iz ruke pije vodu ispod cesme. Iz ovih automata voda tece uvis, pa se lijepo može piti, bez upotrebe ruku, koje mogu tog momenta biti i prljave, i bez ikakve caše.
Univerziteti su u obliku kampusa, sa svim fakultetima na okupu jedan do drugoga, a tu su i sve univerzitetske službe. U centralnoj zgradi, koja se obicno zove Student Union, nalaze se citaonice i tu se mogu besplatno dobiti i dnevne univerzitetske novine (njihova cijena je, naravno, uracunata u školarinu). Tu su razne službe i razne zgode, a ja cu spomenuti ovu:
U SAD studenti cesto studiraju na udaljenim univerzitetima. Uopšte se ne jagme da to bude univerzitet blizu njihovog mjesta. Cest je i obicaj da student studira jednu godinu na jednom univerzitetu, drugu na drugom, cak u drugom kraju Amerike itd Pred praznike i ferije vecina putuje kucama. Vecina ih ima svoj auto, ali neki nemaju.. U holu spomenute zgrade imaju dvije table za tu priliku. Na tablama je mapa SAD. Jedna tabla je ponuda onih koji nude vožnju u razna mjesta, a druga je potražnja prevoza. Student koji svojim autom putuje recimo u San Francisko, na mapi SAD na mjestu tog grada stavlja papiric sa svojim imenom i brojem telefona, da bi mu se drugi studenti, koji nemaju prevoz, javili da ih on poveze. Ti studenti – gosti u autu obicno plate benzin, a vlasniku auta bude obicnije da ne putuje sam na dugoj relaciji. Nekada se ti putnici i smjenjuju u vožnji, da bi vozac bio uvijek odmoran, jer daljine sa kraja na kraj SAD su ogromne.
Isto tako studenti koji trebaju prevoz za neki grad, na mapi, na mjestu tog grada stave papiric sa svojim imenom i telefonom kao znak da traže prevoz, pa ce im se vjerovatno neko javiti ko putuje u tom pravcu.
U vecim gradovima SAD postoje robne kuce koje rade 24 sata svih 365 dana u godini. Dakle, kad god nekome treba nešto da kupi, ne može ga sprijeciti praznik, noc ili nešto drugo. Kada je u tržnim centrima godišnja inventura, radnja nije zatvorena. Dok se roba popisuje u jednom odjeljenju nekog centra, ostala odjeljenja normalno rade.
Poseban vid prakticnosti je odnos nekih banaka sa svojim klijentima. Kroz neke banke je provedena cesta ili su šalteri banke neposredno uz odvojenu traku ceste. Vozac se doveze do šaltera i kroz prozor pruži u ruci recimo ispisan cek za unovcenje i dade ga službenici na šalteru. Ona zacas završi posao i preda mu novac kroz prozor auta, a da niko od njih nije ustao sa svog sjedišta. Koliko jednostavnije od traženja mjesta za parkiranje, pa cekanja u redu pred šalterima itd.
Uz neke ceste su postavljeni poštanski sanducici tako da vozac dode kolima do njih i kroz prozor ubaci pismo u to sanduce.
Za razliku od izražene prakticnosti, u nekim stvarima su neprakticni. Recimo, dolarske novcanice. Svaka papirna novcanica, od najmanjeg do najveceg iznosa, je iste boje i iste velicine, zbog cega kupac i prodavac moraju da citaju o kojem se iznosu radi, dok na novcanicama drugih zemalja, pa i našim markama, može se po boji odrediti koji je to iznos, a da se ne cita.
Amerikanci cesto skracuju imena i druge rijeci. Tako je Robert – Bob, Richard je Dick, William je Bill, Elisabeth je Liz, Susan je Su itd., a u govoru skracuju i rijec dokor u dok (izgovaraju: dak), dolar je bak itd. S druge strane, za neke pojmove uzimaju duže rijeci nego Englezi. Tako za auto, umjesto car, sve više upotrebljavaju automobil (izgovor: otomobil), za lift kažu elevator itd.

Cicije


Svakako je korisno da se djeca uce sticanju radnih navika i ranom zaradivanju vlastitog novca, koji ce tako više cijeniti i štedjeti, ali mislim da u tome pretjeruju. Tome je razlog i to što su Amerikanci u prosjeku velike cicije. To može nekoga iznenaditi, ali prije ce se naš bosanski rudar odluciti da potroši novac od svoje skromne plate da kupi nešto ili da se provede u društvu, nego bogati Amerikanci. Iz americkih filmova može se steci pogrešna slika o njihom trošenju i galantnosti.
O tome cu navesti još jedan primjer. Kada sam jednom prilikom, kao profesor, putovao po vecem broju univerziteta i instututa u Americi, u nekoliko navrata bi me neki od njihovih profesora pozvao u rucak u restoran. Kada završimo rucak i konobar dode da naplati, moj domacin uopšte ne reaguje, ne vadi pare. Kada ja vidim da konobar vec dugo ceka da naplati, ja izvadim novac i platim, iako me moj domacin pozvao. Ovo je živa istina, koja se ponovila više puta. Iako su ti americki profesori imali platu vecu od moje bar 5-6 puta.
Na slici: pred Bijelom kucom u Vašingtonu, sa dvojicom Jugoslo- vena
Na tom putovanju, na univerzitetu u Južnoj Dakoti (daleko na sjeverozapadu, koji zovu „americki Sibir“), moj domacin profesor me pozvao na rucak u univerzitetsku menzu ili kafeteriju (u nas pogrešno koriste tu rijec kao malu kafanu ili kafic; to nema veze sa tim; kafetirija (kako je oni izgovaraju) je restoran sa samoposluživanjem). Kada smo sa tacnama išli da uzimamo jela, ja sam uzeo supu, glavno jelo i desert, a on samo glavno jelo. Pitam ga zašto ne uzme i supu. On mi odgovara: - Prekjuce sam uzeo supu, ne mogu je priuštiti svaki dan! A supa je koštala samo jedan dolar! Svako od nas je platio svoj rucak (jednostavno nisam htio da placam i za njega). A i ovo mu je bio luksuz, jer vecina njih za rucak ponese sendvice od kuce, da bi manje potrošili.
Još jedan primjer cicijašluka. Kao student postdiplomac sam, prije studija na Kansas State University (u geografskom centru SAD), proveo dva mjeseca na jednom privatnom univerzitetu u Pensilvaniji, na sjeveru, na tecaju „upoznavanja americkog nacina života i usavršavanju americkog engleskog jezika.“ Mi strani studenti smo organizovali odlazak u Kanadu, na Svjetsku izložbu (Expo) u Montrealu, autobusom univerziteta. U autobusu je bilo još nekoliko slobodnih mjesta i ponudimo americkim asistenitima, koji su nam na tom tecaju predavali, da i oni putuju sa nama. U Montrealu smo rezervisali jedan jeftin hotel, a autobus smo dobili prakticno besplatno (samo da platimo benzin), tako da je trošak tog putovanja bio vrlo mali.. Asistenti, svi odreda, su izjavili da bi oni jako željeli ici na taj Expo, ali to oni sebi ne mogu priuštiti! A njihove plate si tada bile ravno deset puta vece od naših stipendija!

Marina


Nekoliko dana pred odlazak u Kanadu, jedno popodne sam otišao kod brijaca da se šišam. Dok sam sjedio na stolici i dok me majstor šišao, neko je ušao u radnju. Iznad ulaznih vrata bio je klima-uredaj iz kojeg cesto, kada se lupne vratima, iscuri nekoliko kapi vode na posjetioca. To se baš i tada desilo, pa je novom gostu voda pokapala po glavi i iza vrata. Tada taj gost opsova na našem jeziku. Mene to zacudi i pogledah u ogledalu ko je to ušao. Vidim, to je americki oficir, u uniformi. To me je još više zbunilo. Gost se pozdravio i raspricao sa majstorom, na engleskom, ocito se dobro poznaju. Kada sam završio šišanje, obratim se oficiru na engleskom pitanjem - odakle mu psovka na (tadašnjem) srpskohrvatskom jeziku. On kaže da mu je žena Jugoslovenka, pa je to od nje naucio. Pitam ga – iz kojeg je kraja ili grada. On kaže: iz Sarajeva! Ja se iznenadih i rekoh mu da sam i ja iz Sarajeva i da studiram tu, na univerzitetu. On se još više iznenadi, pa rece da ce da telefonira ženi i da joj kaže tu vijest. I on joj odmah odatle telefonira. Ona je tražila da me cuje preko telefona i ja joj se javim. Bila je oduševljena da cuje zemljaka, jer dugo vremena nije nikoga iz domovine ni cula ni vidjela, i pita me mogu li da ih posjetim i dodem na veceru. Ja pristanem i još to vece oni dodu autom pred studentski dom, u kojem sam stanovao, i odvezu me u svoju kucu.
Nije bilo kraja njenim pitanjima da joj pricam o Sarajevu i o domovini. Ona je kcer starih ruskih emigranata koji su nekada doselili u Sarajevo. Zvala se Marina. Stanovala je u barakama na Dolac-malti. Otišla je u Njemacku, tamo upoznala americkog oficira, njenog sadašnjeg muža, udala se i tu su se nastanili, u Pensilvaniji. On radi u vojsci, a ona na univerzitetu predaje ruski. Na pitanje kako sada izgleda njena Dolac-malta, rekao sam da tamo nema više baraka, sve su porušene i sada su tu velike nove zgrade, a Sarajevo se pružilo dalje prema Ilidži. Bilo joj je to teško zamisliti, jer je u njeno vrijeme Dolac-malta bila krajnja periferija Sarajeva.
Za veceru je bio obavezan roštilj, popularni americki barbecue, koji se prireduje u vrtu (bilo je ljeto). Za vrijeme vecere pitali su me o mojim daljim planovima. Rekoh im da u septembru idem daleko na jug, u Kanzas, na studije, a prije toga, za nekoliko dana putujem na Svjetsku izložbu Expo u Montreal. Rekao sam i da u autobusu ima još nekoliko slobodnih mjesta, pa, ako žele, mogu i oni da podu. Ona se oduševi tom idejom i poce da ga ubjeduju da krenu, jer su svakako na odmoru. On se neckao, kao – ne mogu to oni sebi bi priuštiti. A i on u vojsci i ona na univerzitetu imali su vrlo visoke plate, a troškovi puta su bili vrlo mali. Ona je insistirala, a on je bio protiv. Nastala je i mala svada medu njima. Ona kaže: - Mi nikada nigdje ne idemo, meni je to dojadilo. On je tješi da su pretprošle godine bili u susjednom gradu kod njegovih roditelja. Izgleda da su se na to svela sva njihova putovanja. Kao da neko putuje recimo iz Sarajeva kod rodbine u Visoko ili cak u Zenicu! Velik luksuz i trošak! Meni je bilo neprijatno što su se posvadali oko toga, ali zaista nisam mogao ocekivati takav razvoj dogadaja. Njegova rijec je, na njenu veliku žalost, bila posljednja. Uglavnom, kada su me ispracali, poželjeli su mi sretan put, dok je ona još bila u suzama.
Slicno se desilo kada sam iz Kanzasa htio putovati na zimsko ferije u Meksiko. U kuci u kojoj sam stanovao kao podstanar, živjeli su otac, majka i sin momak i sve troje su bili zaposleni i lijepo zaradivali. Kada sam im saopštio svoju namjeru o putovanju, oni su bili oduševljeni i govorili: - Blago vama! Ja sam ih pitao zašto i oni ne bi pošli u tako zanimljivu zemlju kao što je Meksiko (svako od njih je imao svoj auto). Oni su me pogledali kao da sam im predložio put na Mars. Samo su rekli: - Mi to sebi ne možemo priuštiti!

Profesor Hobs


Za vrijeme studija u Kanzasu, moj glavni profesor bio je Artur Hobs (Arthur Hobbs). Bio je vec star covjek, vrlo blage naravi, ljubazan i pristupacan. Predavao mi je predmet soil management (gospodarenje zemljištem ili korištenje zemljišta, a u nas se taj predmet zove opšte ratarstvo).
U Americi se svi ispiti polažu pismeno, a cesto u više parcijalnih testova. Kod njega je bilo baš više takvih parcijalnih ispita. Pošto je to bio moj predmet, ja sam ga vec dobro poznavao, a i tamo dobro naucio, pa sam te parcijalne ispite položio s najvišim ocjenama i zaradio maksimalan broj – ocjenu od 100 poena. Valjda sam zato profesoru bio simpatican, pa me jednog dana pozove u svoju kucu na veceru.
Došao je sa suprugom po mene u velikoj limuzini. Kuca mu je bila vrlo velika i raskošna vila. Uz nju je imao i malu ergelu rasnih konja koji su mu služili za njegov hobi – jahanje. Bio je veoma bogat covjek.
U kuci je imao dva ogromna kera, koji su se tokom vecere motali oko mojih nogu, njušili me, cak povirivali u tanjir. To mi se nikako nije svidjelo, pa sam ih molio da udalje te pse. Oni su to i uradili, valjda se cudeci kako se i ja ne divim tim kerovima koliko se i oni dive.
Poslije vecere sam morao odgovarati na brojna pitanja o svojoj zemlji, koje je gospoda uporno postavljala. Na primjer, imamo li mi elektricnu struju, tekucu vodu, frižider, televizor itd. Nevjerovatna je loša opšta obrazovanost Amerikanaca i nepoznavanje ostalog svijeta, posebno geografije i istorije. Mnogi od njih nisu znali na kojem je kontinentu Jugoslavija. U jednoj drugoj kuci, kada me je domacica upitala imamo li mi elektricnu struju, meni je to vec prevršilo mjeru, pa sam joj rekao: - Gospodo, moj zemljak Nikola Tesla je vama u Americi uveo struju!
Pred moj polazak iz Amerike, Hobsovi su mi u svojoj vili priredili oproštajnu veceru i izrazili želju da ostanemo u vezi putem pisama. Amerikanci vole u svojim kucama da pogoste druge ljude, ali su škrti na dolaru kada treba vani nešto platiti.
Profesori u Americi, nakon svakih šest godina rada na univerzitetu, imaju pravo uzeti jednu godinu neplacenog odsustva (sabbatical) i gostovati na nekom drugom univerzitetu ili se posvetiti nekim svojim privatmim poslovima ili putovanjima. Tako je i prof. Hobs otputovao sa ženom i kcerkom u Nigeriju kao gostujuci profesor na jednu godinu. I otuda mi se javljao pismima. Pred povratak mi piše da ce prije odlaska u SAD posjetiti Evropu – Rim, Pariz i London i da želi posjetiti i moje Sarajevo. Javio mi je datum dolaska i zamolimo me da mu rezervišem dvije sobe u nekom, kako je doslovno napisao, skromnom i jeftinom hotelu!
Tada je upravo bio otvoren nov raskošan hotel – neboder Bristol. I ja njemu rezervišem dvije sobe u Bristolu. Kada sam ih docekao na aerodromu, odvezem ih pravo u Bristol. Kada su ušli u hol hotela i kada su ih zabljesnuli sva ona raskoš, svjetlost velikih skupih lustera, žubor lijepe fontane i ostali ugodaji, on se iznenadi i rece mi: - Pa, ja sam vam rekao da mi nadete sobe u nekom skromnom i jeftinom hotelu! A ja mu rekoh: - Ovo je u Sarajevu najskromniji hotel! Ali kada se na recepciji odmah raspitao za cijenu soba i cuo da je zbilja umjerena i pristupacna, nije se bunio.
Sljedecih dana sam ih mnogo vozao po Sarajevu i oko njega. Najviše im se svidjelo Vrelo Bosne. Kada sam prije njih imao u gostima jednog Švajcarca, koji je obišao cijeli svijet, i kada sam ga odveo na Vrelo Bosne, on se toliko oduševio da mi je rekao da na svijetu nije vidio nešto ljepše!
Ali kada sam Hobsove odvezao na Trebavic, parkirao auto i krenuli do mjesta odakle je lijep pogled na grad, i kada su nas tu docekale hrpe smeca i nešto još gore, ja sam se jako postidio, pa sam ih odvezao na Vidikovac.
Kada sam u povratku parkirao pred Pozorištem (na onom trgu je tada bio veliki parking) i izišli iz auta, Hobs gleda po trgu druge automobile i pita me: - Zašto na nekim autima nema brisaca na prednjem staklu? Ja mu kažem da ih neki vlasnici sklone unutra da im ih lopovi ne ukradu. On se zaprepasti: - Da kradu brisace? Pa, u Americi, ako ce lopov vec da krade, onda ce da ukrade auto, a ne brisace!
Obilazili smo stari dio grada. U Saracima i na Bašcaršiji bile su mnoge tezge sa lijepim stvarima i suvenirima. Hobsovoj ženi i kcerki Ceril su se svidjele mnoge sitnice i tražile od starog da im ih kupi, ali on nikako nije vadio pare. I tako od tezge do tezge. Za jednom tezgom svidjeli su im se neki lijepi derdani. One su stavile derdane oko vrata i tražile od njega da plati. On nikako nije htio. Ja sam se tada sažalio, pa sam derdane platio, da ih ne moraju skidati sa vrata. Bile su oduševljene.
Kada smo došli u Brusa bezistan, oduševile su ih mnoge stvari, a narocito narodne nošnje. Jedna prodavacica, vrlo lijepa djevojka u bosanskoj nošnji sa lijepim dimijama, koja je prodavala te fine nošnje, oduševila je dvije Hobsovice. Narocito su im se svidjele dimije. Bile su oduševljenje i molile starog da im ih kupi. On nije dao pare. On su ga toliko molile da su mu zaprijetile da odavde nece izici dok im ne kupi dimije. Na kraju je jedva popustio i platio jedne dimije, a svojoj gospodi rekao da kod kuce prema ovom uzorku sama sašije još jedne.
To vece sam ih pozvao na veceru u naš stan (tada smo stanovali na Grbavici). Kada su njih troje došli, Hobsova kcerka je bila obucena u dimije i time se ponosila, narocito kada smo im rekli kako joj lijepo stoje!
Imao sam još slicnih problema sa škrtim Amerikancima koji su mi dolazili u goste. Ja sam pred rat sedam godina rukovodio jednim velikim jugoslovensko-americkim istraživackim projektom o alelopatiji. Po tom poslu ja sam odlazio u SAD, a njihovi eksperti su dolazili ovamo. Jednom su mi tako tako došli jedan profesor i jedna profesorica. Poslije obavljenog službenig programa, i njih sam vodao po starom dijelu grada. Svugdje su zavirivali, svašta im se svidalo, ali nigdje ništa nisu kupili. Odveo sam ih na rucak u Morica han. Dobro su se najeli bosanskih specijaliteta. Iako su za ovo putovanje imali debele dnevnice, ja sam im platio rucak na racun mog fakulteta. Kada su završili rucak, oboje su otišli u toalet. Kada su otuda izišli, cuo sam da žena koja cisti klozet nešto vice na njih. Pitam ih u cemu je problem, oni kažu da ne znaju. Ja odem do te žene i pitam je zašto vice. Ona kaže da oni nisu htjeli da plate upotrebu klozeta. (I u Americi se upotreba svih javnih klozeta placa). Ja sam to za njih platio. Kada sam se vratio do njih, pitaju me u cemu je problem. Ja im kažem – u tome što niste htjeli platiti upotrebu klozeta. Ali, ja sam platio za vas. Oni nisu reagovali, kao da se to njih ne tice. Tada su mi se zaista smucili, jer kada škrtost prede sve granice, onda je to degutantno. Oni su imali ogromne plate i dnevnice, a nisu htjeli da plate po pola marke za klozet, iako su se prije toga besplatno, na naš racun, dobro nažderali.
Na tecaju o upoznavanju americkog nacina života, u Pensilvaniji, jedan nam je profesor na prvom predavanju, kao glavnu osobinu Amerikanaca naveo ovo: Dolar je jedino božanstvo koje Amerikanci obožavaju. Najprije sam mislio da on pretjeruje. Medutim, kasnije sam se u njegovu izreku više puta uvjerio.
Ponekad sam se pitao, odakle kod Amerikanaca tolika štedljivost i škrtost?
(Obicno se prica da su Škoti škrti i na njihov racun se pricaju vicevi. Ma, Škoti su u odnosu na Amerikance pravi rasipnici!)
Njihov glavni ideal je gomilanje novca i rast štednog racuna u banci. Mnogi od njih štede cijelog života, žive skromno i odricu se mnogih zadovoljstava, pa kada umru, tu uštedevinu procerdaju nasljednici ili je prije smrti zavještaju nekoj fondaciji, crkvi, ili nekoj drugoj organizaciji. Ili cak sve nasljedstvo testamentom ostave svojoj macki ili psu ljubimcu!
Amerikanci štede dolare jer se boje bolesti. Više od 50 miliona Amerikanaca nema nikakvo zdravstveno osiguranje, a lijecenje je jako skupo. I oni koji su zaposleni i zdravstveno osigurani, mnoge zdravstvene usluge moraju da placaju i to vrlo skupo. Nedavno mi je jedan brat tamo imao nesvjesticu i otišao u bolnicu na pregled. Napravili su mu EKG, EEG, izmjerili pritisak i puls, napisali recept. Sve je to trajalo pola sata i morao je platiti 1.500 dolara, iako je zaposlen i zdravstveno osiguran. Drugi brat je za obicno plombiranje jednog zuba platio 500 $. Dakle, taj zdravstveni sistem im je jako loš.
Školovanje, narocito na univerzitetu, je vrlo skupo: na državnim univerzitetima prosjecno oko 6.000 hiljada $, a na privatnim oko 22.000 $ godišnje. Ako u nekoj porodici ima više djece na školovanju i ako je neko bolestan, teško njima!

Ministar


Amerika je sekularna država i u njoj je po Ustavu i zakonima vjera odvojena od države. Tamo je nezamislivo da u državnim školama ima vjeronauka. Ipak, u tom pogledu nisu uvijek dosljedni. Na svakoj americkoj novcanici, pa i na najmanjem metalnom novcicu, piše „In God we trust“ (U Boga mi vjerujemo), svejedno što te novce koriste i ateisti, agnostici i ostali nevjernici. Svaki predsjednik SAD kada polaže zakletvu stavi ruku na Bibliju, umjesto na Ustav.
Koliko su u tom pogledu neprincipijelni Amerikanci, neka pokaže i ovaj primjer. Kada stranac dobija americko državljanstvo, mora položiti zakletvu. U zakletvi, uz ostali tekst, kao „Zaklinjem se da cu poštivati Ustav i zakone SAD“ ...itd., mora na kraju izgovoriti i recenicu „So help me God“ (Tako mi Bog pomogao“). Kada sam bio tamo, novine su pisale o skandalu koji je izbio prilikom polaganja zakletve jedne Njemice, koja je uzimala americko državljanstvo. Kada je izgovorila ostale rijeci zakletve i došla do ove posljednje recenice, ona je rekla da je ne želi izgovoriti. Na sudijino pitanje – zašto, odgovorila je da je ona ateista i ne želi se zaklinjati nekome u koga ona ne vjeruje. Sudija je insistirao da ona izgovori tu recenice, a ona je odbijala. Spor je došao na Vrhovni sud SAD i ne znam kako se okoncao, jer sam ja tada otputovao.
O principijelnosti neka posluži i ovaj primjer. Do americkog Gradanskog rata (1861-65), u Americi je bio robovlasnicki sistem. Robovi su se na pijacama kupovali i prodavali kao stoka. To nije smetalo da se svi americki predsjednici toga doba busaju u prsa demokratijom! Uostalom, anticka Grcka se smatra kolijevkom demokratije iako je u njoj bio robovlasnicki sistem. Sve je, dakle, relativno, što bi rekao Ajnštajn. A kad njega spomenuh, evo i jedne anegdote na tu temu. Sa Ajnštajnom je u Bernu studirala Mileva Maric iz Novog Sada, koja ce kasnije postati njegova žena (interesantno, i moja Taiba je zaista rodena u Novom Sadu, možda i ja imam neke šanse!). Ona je bila bolji student od njega i pomagala mu u njegovom naucnom radu. Neki njegovi biografi misle da je Mileva znacajno doprinijela njegovim uspjesima, pa i formulisanju cuvene Teoriju relativiteta, za koju je dobio Nobelovu nagradu. Jednom mu je došao u goste punac iz Novog Sada. Njih dvojica su jednom oko necega polemisali i nisu se mogli složiti; svak je ostajao pri svom stanovištu. Tada mu je punac rekao: - Sve je to relativno, moj Alberte!
Religija je u Americi vrlo intimna i privatna stvar svakog covjeka. Možeš se s nekim družiti ili raditi zajedno godinama, a da ne znaš koje je vjere i da li vjeruje uopšte, niti njega to interesuje za tebe.
Najbrojnije su protestantske religije, narocito baptisti, metodisti, luteranci, presbiterijanci, Jehovini sjedoci, adventisti itd. Po brojnosti, iza protestanata dolaze rimokatolici.
Protestantske crkve su uglavnom bez ikonografije, a njihove sveštenici su obicni civili, bez ikakve posebne odjece ili oznake. Jedno vece, u Pensilvaniji, bio sam pozvan na jednu svecanu veceru, na kojoj je bilo više domacih ljudi i stranaca. Do mene za stolom je sjedio jedan gospodin i mi se, kao što je red, upoznamo. Kažem mu odakle sam i šta tu radim. Pitam ja njega šta je on po zanimanju. On kaže: ministar. Ja ga pitam: je li ministar u vladi te države, Pensilvanije, ili je clan federalne vlade. On kaže: ni jedno ni drugo, ja sam luteranski sveštenik. Do tada nisam znao da se za sveštenika (priest, pastor) kaže i ministar (engl.: minister). Tada sam to zapamtio i tu grešku nisam više ponavljao, iako sam imao još susreta sa takvim ministrima.
Ne bez razloga se kaže: Englezi se uce na koledžima, a mi na greškama!

Nacin života


Kada sam se u Merilendu spremao u posjetu kuci mom kolegi i prijatelju Džeriju, htio sam kupiti buket cvijeca za njegovu gospodu. Obišao sam više cvjecara, ali su svugdje prodavali samo – plasticno cvijece! Jedva sam u jednoj radnji našao pravo cvijece i kupio ga. I bio je to pun pogodak, jer je njegova supruga bila Francuskinja, a Francuzi imaju mnogo više smisla za cvijece i estetiku uopšte nego Amerikanci. U vrtovima oko kuca Amerikanaca rijetko se može vidjeti cvijece. Oni obožavaju travnjak oko kuce i na njemu poneko drvo ili grm. Za razliku od Njemacke, Holandije, Švajcarske, Francuske itd., gdje su ne samo vrtovi uz kuce puni cvijeca,
nego cesto i balkoni, i prozori, a negdje i stanovi!
Hrana u SAD je manje ukusna nego evropska, bar za naše pojmove. Hljeb je bez ikakvog ukusa. Prosto sam bio željan lijepog hljeba. Kada sam iz SAD došao u Pariz, prvo što sam uradio jeste da sam u prvoj prodavnici kupio onu dugacku veknu francuskog hljeba i suhog ga se najeo. A francuski hljeb je vrlo poznat i cijenjen, sušta suprotnost od americkog.
Najljepša stvar u americkoj kuhinji je talijanska gusta supa minestrone, napravljena od raznih vrsta povrca i nju sam jeo kad god sam imao priliku. Vrlo lijepi su im vocni želei kao desert, kao i poznata americka apple-pie (pita od jabuka). Smatra se da je taj kolac od jabuka americko nacionalno jelo.
U odijevanju cesto nemaju ukusa. Nije rijetkost vidjeti muškarca u ljubicastom sakou, crvenim pantalonama, žutoj košulji i drecavoj šarenoj kravati. Pri prvom boravku u Americi cesto sam vidao žene i djevojke sa viklerima u kosi na ulici, u prodavnicama, restoranima, autobusima itd. Cak sam vidio slucajeve da djevojka ide mladicu na sastanak sa viklerima u kosi! Prilikom kasnijih boravaka u SAD ta se pojava jako smanjila. Ipak sve više Amerikanaca putuje svijetom, pa donose i strane obicaje i popravljaju vlastiti ukus.
U SAD, u Sijetlu (Seattle), na pacifickoj obali, živi dobar dio moje porodice protjerane iz Capljine u proteklom ratu. Tamo mi žive tri mlada brata, živjela je i mama dok nije tamo umrla prije tri godine, zatim njena sestra i cetiri bratica i braticne. Braca su tamo našla posao, kupila kuce ili stanove na kredit, a dva brata koja su bila razvedena, oženila su Amerikanke. I svi su tamo poceli novi život.
Kada sam ih prije nekoliko godina posjetio, primijetio sam pozitivne promjene u nacina života Amerikanaca.

Lijevo: sa mamom i bracom u Sijetlu


Jedna od specific- nosti Amerikanaca je ova: s njima je vrlo lako uspostaviti poznanstvo, ali mnogo teže blisko prijateljstvo. Oni su opcenito vrlo ljubazni. Kada stojiš na ulici sa mapom grada u ruci nastojeci da se orijentišeš kuda dalje, prici ce ti bar dvoje-troje ljudi i pitati mogu li ti pomoci. U trgovinama, restoranima itd. su zaista ljubazni.
Svoj materijalni prosperitet Amerikanci ne duguju nekoj svojoj vecoj pameti od ostalih, nego iskljucivo dobrim radnim navikama i dobroj organizaciji posla, ono što je kod nas slaba tacka. Mi cesto kopiramo razna iskustva iz Amerike, ali, nažalost, cešce loša nego dobra. Nikako da prekopiramo ove dvije dobre osobine koje sam maloprije spomenuo.
Na univerzitetima, na kraju svakog semestra se na oglasnoj ploci svakog odsjeka, studijske grupe i godine objave top liste uspjeha studenata. Baš se tako i zovu: Success Top List. Na mojoj godini, u grupi nas je bilo oko 30. Bila smo trojica stranaca: jedan Kinez sa Tajvana, jedan Etiopljanin i ja, dok su ostali bili Amerikanci. Zanimljivo je da smo na top listi na prva tri mjesta bila nas trojica stranaca! Možda i to govori da oni nisu pametniji od ostalih. Mi stranci smo imali i jednu otežavajucu okolnost u odnosu na domace. Naime, pri izradi ispitnih zadataka, najveci probem nam je bio sistem angloamerickih mjera, koji je tamo još važeci. Najteži dio ispita bio mi je pretvaranje galona u litre, funti i bušela u kilograme, akri u hektare, jardi u metre, milja u kilometre itd. A tada još nije bilo džepnih kalkulatora, pa se sve moralo preracunavati „pješke“.
Amerikanci ocekuju da ce stranci biti oduševljeni njihovim nacinom života. Ali taj nacin malo koga impresionira. Opšti je utisak stranaca da je život u Evropi mnogo ljepši i skoro ga niko ne bi mijenjao, ako ne mora.
Kada si bližio kraj boravka nas grupe stranaca na studijama u SAD, na univerzitetu su nam priredili oproštajni prijem. Americke kolege su nas pitale o našim utiscima iz Amerike. Svak je iznosio iskreno šta mu se svidjelo, a šta nije. Iznenadili su se koliko smo primjedaba iznijeli. Kada su mene pitali kakva je razlika izmedu nacina života u Evropi i Americi, ja sam rekao: - Glavna razlika je u tome što mi radimo da bismo živjeli, dok vi živite da biste radili! Jedan Nijemac je bio najoštriji. Rekao je: - Vi Amerikanci ste u tehnickom razvoju otišli možda malo ispred ostalih, ali ste u duhovnom razvoju još stotinu godina iza Evrope. Možda je Švabo malo pretjerao, ali je u tome bilo i istine.
Poruku poslao(la): 
Email: fam_pobric@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: pravo
Lokacija: Svedska
Datum diplomiranja:  2006
Datum i vrijeme: 3/5/2008 11:14:41 AM
Poruka:
Cao raja,veliki pozrdav svima. Svima onima koji zele da studiraju, bez razlike sta i gde, zelim puno srece ,a onima koji kazu da nostifikacija diplome u Europi je nemoguca samo da kazem da nisu u pravu,sve je moguce kad se nesto istinski zeli.Evo bas prije neki dan dobila sam odgovor u vezi vrijednosti moje diplome ovdje u Svedskoj,i vjerovali ili ne u potpunosti su mi priznali moju diplomu iz Bosne.Zato samo naprijed i slijedite svoje snove,ako imate zelju i priliku da studirate ono sta zelite i gdje zelite,ne odustajte.Puno srece svima.
Poruku poslao(la): Adis
Email: adis.ze@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: zdravstveni fakultet/zenica
Lokacija: Zenica
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 3/4/2008 5:56:08 AM
Poruka:
Treča sam godina i interesuje me da li mogu se prebaciti na neki od zdravstveni fakulteta u Austriji,na Univetrzitet u Gracu ili beću........toliko hvala unaprijed.......
Poruku poslao(la): 
Email: 
Smijer/Univerzitet: farmacija
Lokacija: zagreb
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/28/2008 5:17:14 PM
Poruka:
jel ima neko da studira farmaciju u beču.kako je gore.mislim prelazit pa bi mi svaka informacija bila korisna.kako stoje sa priznavanjem ispita.inače studiram u zagrebu.odakle uopće da krenem.puuuno hvala svima koji mi zele pomoć
Poruku poslao(la): maja
Email: majaloga@gmail.com
Smijer/Univerzitet: fizioterapija
Lokacija: sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/27/2008 4:30:22 PM
Poruka:
na drugoj sam godini visoke zdravstvene škole odsjek fizioterapia interesuje me da li mogu nastaviti studije u holandiji u rotterdam i kako
Poruku poslao(la): Naida
Email: naida.ecc@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Ekonomija
Lokacija: Austrija
Datum diplomiranja:  .....ako bog da
Datum i vrijeme: 2/21/2008 4:51:16 PM
Poruka:
cao cao.interesuje me studiranje ekonomije u becu,sta mi treba koliko kosta,jezik ama bas sve tacnije smjer marketing hvalaaaa vam
Poruku poslao(la): Selma
Email: minnie-55@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 4.razred Prve bosnjacke
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/19/2008 3:41:50 PM
Poruka:
POMOC!!IDem u srednju skolu(4.razred)..zanimaju me sve informacije u vezi farmacije u Grazu..Molim vas hitno je!Je li moguce sa nasim upisom u farmaciju da prenesemo papire u Graz?? HVALA UNAPRIJED
Poruku poslao(la): Assja
Email: aska@amis.net
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/19/2008 1:00:50 PM
Poruka:
Da li možda ko zna na koji način mogu da upišem fizoterapiju u Sarajevu? Kako izgledaju prijemni izpiti? Ima možda ko literaturu iz koje mogu učit?
Poruku poslao(la): Mirza
Email: lord_mahabharata@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Medicina
Lokacija: Zenica
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/17/2008 7:13:42 AM
Poruka:
Zanimaju me sve informacije o studiranju u Austriji. Bec i Grac... Kolko ja znam, a malo znam o tome, prije je bilo da se semestar placa, ali da se pare vracaju nakon polozenog semestra... Neznam kako je sad, al su me najvise zanimaju finansije...
Poruku poslao(la): sanela
Email: sannella75@yahoo.de
Smijer/Univerzitet: pedagoska akademija
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  2003
Datum i vrijeme: 2/15/2008 5:35:23 PM
Poruka:
zavrsila sam gimnaziju a zatim pedagosku akademiju smjer nastavnik predskolskog odgoja.da li je moguce i kako nastaviti studirati pedagogiju u njemackoj
Poruku poslao(la): Amela
Email: amela_sehovic@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Pravo
Lokacija: Beograd
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/12/2008 9:05:25 AM
Poruka:
Drago mi je da postoji sajt kao sto je ovaj.Ja cekam odgovor iz Beca i zanima me da li mogu nekako saznati koliko primaju stranih studenata na Pravnom u Becu.Dobrodosla bi mi i jos neka korisna informacija sto se tice upisa i prijema na istom.Mozete pisati na moj e-mail.Unapred hvala.Pozdrav iz Beogrda
Poruku poslao(la): samra
Email: samra_m@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: kriminalistika
Lokacija: tuzla
Datum diplomiranja:  idemo polako...
Datum i vrijeme: 2/5/2008 2:42:13 PM
Poruka:
pozz svima... uskoro zavrsavam srednju skolu i ne znam sta da upisem... nista mi se ne svidja! pa cula sam da u tuzli ima kriminalistika, prva i druga godina a onda u sarajevu treca i cetvrta... zanima me da li je to istina jer sam trazila po netu da li ima nesto o tome ali nista nisam nasla! pa ak iko zna o tome molila bih da mi javite na kojem je to fakultetu i ostalo... hvala svima!
Poruku poslao(la): nedim
Email: cixylino@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: psihologij/Univerzitet u Tuzli
Lokacija: tz
Datum diplomiranja:  2006/2008
Datum i vrijeme: 2/5/2008 8:59:39 AM
Poruka:
cao ak nek treba pomoc iz pedagogije i psihologije neka se obrati
Poruku poslao(la): Feriz
Email: ferizh@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Kriminalitika
Lokacija: Srbija (Pančevo)
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/5/2008 8:05:29 AM
Poruka:
Selam i pozdrav! Ako mislite da ste spremni za svestrano obrazovanje onda vam preporučujem da studirate Žurnalistiku i Kriminalistiku!
Poruku poslao(la): dragana
Email: ladisic@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: pravni fakultet
Lokacija: Banja Luka
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/3/2008 8:55:29 PM
Poruka:
Moze li mi neko odgovoriti sta je sa nasim diplomama u Italiji,jesu li priznate i mozemo li upisati Master studije sa njima,naravno u Italiji.Hvala.
Poruku poslao(la): Ilma
Email: ilma_ze@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: ekonomija
Lokacija: Zenica
Datum diplomiranja:  --------
Datum i vrijeme: 2/1/2008 1:57:50 PM
Poruka:
posto planiram ove godine studirati ekonomiju u Gracu,voljela bih se informisati,pa ako ima studenata koji vec tamo studiraju,molim vas javite mi se i objasnite kako i sta;)unaprijed hvala
Poruku poslao(la): Almira Kocic
Email: latifa.assayh@yahoo.de
Smijer/Univerzitet: Uni Sa Ori fil Ar.j.&Ar.knjiz.
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 2/1/2008 9:30:56 AM
Poruka:
cekam Bescheid iz Beca, ne mogu dobiti tacne podatke, sta je potrebno za viyu, na netu jedno, telefonom drugo i je li istina da se placa ove godineee?
Poruku poslao(la): Melika
Email: melika.ca@gmail.com
Smijer/Univerzitet: pravo
Lokacija: sarajev
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/29/2008 8:36:55 AM
Poruka:
Pozdrav! Da li neko mozda zna sta je potrebno za odlazak na studij u Graz, konkretno? I, da je moguce verifikovati diplomu sa prvnog falulteta iz BH u Austriji?Da li potrebno polagati razliku predmeta, koliko njih,etc?I je li moguce nastaviti postdiplomski u Grazu?Ako da, da li je prethodno potrebno upisati postdipl.u maticnoj zemlji?Bilo kakva informacija bi mi mnogo znacila. Hvala unaprijed!
Poruku poslao(la): marija
Email: marijaze@net.hr
Smijer/Univerzitet: pedagoški
Lokacija: mostar
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/28/2008 11:42:40 AM
Poruka:
Ima li molim vas netko gotov seminarski rad iz filozofije o problematici odgoja ili nekom filozofu i njegovom viđenju odgoja. hitno je,ako bilo tko ima bit ću zahvalna.odmah ako može
Poruku poslao(la): LIDIJA
Email: lidija888@cg.yu
Smijer/Univerzitet: medicinski fakultet
Lokacija: Podgorica
Datum diplomiranja:  11.10.2007
Datum i vrijeme: 1/28/2008 10:07:14 AM
Poruka:
Cao svima...Da li neko zna kakva je procedura za nostrifikaciju diplome u Hrvatskoj, da li je teshka ;-)))...Voljela bih raditi u Dubrovniku, Zagrebu....
Poruku poslao(la): selma
Email: kiki_cazin@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: medresa
Lokacija: Cazin
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/26/2008 10:39:46 AM
Poruka:
Ako neko zna nesto o prijemnom i upisu na PMF u Sarajevu,odsjek geografija neka mi javi na mail. Jer hitno mi je potrebno. HVALA
Poruku poslao(la): jimmy
Email: tooby100@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: sssprema sa vise prakse.
Lokacija: kosovo
Datum diplomiranja:  1983 u pristini
Datum i vrijeme: 1/25/2008 3:41:15 PM
Poruka:
moze li mi netko iz mostara i sqrajeva pomoci za neke prakticne stvari i tvcorevine,.
Poruku poslao(la): tooby
Email: tooby100@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: veterinarski fakultet u zag
Lokacija: hrvatska
Datum diplomiranja:  do diplome
Datum i vrijeme: 1/25/2008 3:37:21 PM
Poruka:
kako i gdje stici drugdje do diplome , a itko zna bu dobil dvaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
Poruku poslao(la): Dzevad
Email: dzevad_al@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/23/2008 4:22:59 PM
Poruka:
cao...potreban mi je e-mail od srednje mjesovite gradevinske skole u tuzli ako neko ima nek mi javi na e-mail,treba mi hitno unaprijed zahvaljujem..
Poruku poslao(la): aisa
Email: malaaisa@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: srednja ekonomska
Lokacija: Doboj
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/23/2008 2:17:28 PM
Poruka:
Cao svima, molim ako neko zna da li mogu upisati veterinu u Sarajevu sa ekonomskom skolom jer mi je to zelja.
Poruku poslao(la): Jasmin
Email: jsalihovic@gmail.com
Smijer/Univerzitet: Informatika
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  2006
Datum i vrijeme: 1/22/2008 11:29:38 AM
Poruka:
Volio bi da mi se jave ljudi koji znaju nesto o polaganju ispita o izradi nakita i bizuterije na podrucju Sarajeva.
Poruku poslao(la): erna
Email: erna_asa@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: homeopatski fakultet
Lokacija: sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/21/2008 10:55:23 AM
Poruka:
s posotvanjem molim sve studente( bivse studente) i slicno koji znaju vishe iznforamcija o homeopatskom fakultetu u londonu i slicno da mi se jave na mail... unaprijed zahvalna :)
Poruku poslao(la): amila
Email: amila_mackica@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: medicinski fakultet
Lokacija: sarajevo
Datum diplomiranja:  /
Datum i vrijeme: 1/15/2008 6:03:14 AM
Poruka:
molim vas da mi date informacije da li je moguc transfer studenata medicine u prvoj godini ili nakon prve godine,tj. da li je moguce preci iz sarajeva u graz nakon upisa ili nakon prve godine medicine..?? unaprijed zahvalna:)
Poruku poslao(la): Faris
Email: skknar@verat.net
Smijer/Univerzitet: ekonomija
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/13/2008 12:11:31 PM
Poruka:
Ako neko informacije o privatnom ekonomskom fakultetu u Becu,ali na engleskom jeziku,molim ga da mi posalje potrebne informacije(sta treba od dokumentacije,internet str. fakulteta..)Unapred hvala!!!!pozzz
Poruku poslao(la): Almedin
Email: agic_almedin@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: Medicina
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/11/2008 4:41:10 PM
Poruka:
Selam Alejkum druga sam godina medicine i zelio bi otici u Ameriku ili negdje drugo da nastavim pa ako bi mi neko znao reci kako da to uradim,hvala unaprijed
Poruku poslao(la): Almedin
Email: agic_almedin
Smijer/Univerzitet: Medicina
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/11/2008 4:38:32 PM
Poruka:
Selam Alejkum zanima me kako da nastavim studurati medicinu u Americi ili negdje drugo pa ako bi mi neko mogao reci kako da to uradim,hvala unaprijed
Poruku poslao(la): ILIJA
Email: borojailija@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: PRAVO
Lokacija: BANJA LUKA
Datum diplomiranja:  2011
Datum i vrijeme: 1/11/2008 4:02:09 PM
Poruka:
Cao, svima! Ja sam student Pravnog fakulteta u Banja Luci. Na ljeto bih zelio da idem u Australiju na razmjenu studenata, pa ako neko zna neku agenciju koja se bavi sa tim. Bio bih mu zahvalan ako mi posalje E-mail ili br. tel? HVALA!!!
Poruku poslao(la): Nina
Email: ninahadzikadunic@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: gimnazija
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/11/2008 11:39:40 AM
Poruka:
zanimaju me mogucnosti dobijanja stipendija za studije u Austriji.Poznajem dobro njemacki jezik i zelim upisati farmaciju.Ako neko moze da mi posalje informacije o studiju farmacije u sarajevu...hvala
Poruku poslao(la): jelena
Email: vanja.s@teol.net
Smijer/Univerzitet: farmacija
Lokacija: banja luka
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/9/2008 2:14:11 PM
Poruka:
ucenica sam 4. razreda gimnazije i hocu da upisem farmaciju,ali ne znam ni sta je za prijemni ni nista,ako neko nesto zna nek mi se javi!poz svima
Poruku poslao(la): Katarina
Email: ketty89@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: 
Lokacija: 
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/7/2008 6:29:50 PM
Poruka:
zdravo raja,imam jedan mali problem..ove god zavrsavam gimnaziju u tuzli i htjela bih studirati vani,tacije u becu pa bih voljela da me netko od vas informira o germanistici ili menadzmentu u becu,koliko traju te kako se krecu cijene po semestru,uglavnom ono najbitnije posto sam totalno deinformirana u vezi s tim a kod nas u bih tesko da se moze kvalitetno studirati..unaprijed vam hvala
Poruku poslao(la): AJNSTAJN
Email: jasminhodza@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: gimnazija
Lokacija: BiH
Datum diplomiranja:  
Datum i vrijeme: 1/6/2008 4:37:22 AM
Poruka:
Cao.Treba mi pomoc.Ove godine zavrasav srednju skolu,posto imam familije koja zivi u svicarskoj postoji li mogucnost da tamo upisem fax,ako postoji,kako i na koji nacin.Unaprijed vam se zahvaljujem
Poruku poslao(la): ifeta
Email: ifeta1988@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: ekonomski fakultet
Lokacija: travnik
Datum diplomiranja:  prva god
Datum i vrijeme: 12/28/2007 7:54:46 PM
Poruka:
trebam seminarski rad iz poslovne informatike na termu PLATE.Ako neko ima već urađen molim da mi proslijedi.Aj ljudi spasite me
Poruku poslao(la): Alisa
Email: abih84@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: farmaceutski fakultet
Lokacija: Sarajevo
Datum diplomiranja:  3 god studija
Datum i vrijeme: 12/28/2007 2:44:38 PM
Poruka:
Zanima me ako nesto zna da mi javi za razmjenu studenata farmacije sa nekim faxom vani.Pisite na mail Unaprijed zahvalna Alisa
Poruku poslao(la): amra
Email: amra_832001@yahoo.com
Smijer/Univerzitet: psihologija-pedagogija
Lokacija: njemacka
Datum diplomiranja:  16.01.2006
Datum i vrijeme: 12/27/2007 12:37:52 PM
Poruka:
Nostrifikacija nasih diploma u Evropi je nemoguca.Neka se javi neko ko je uspio.
Poruku poslao(la): 
Email: fam_pobric@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: pravo
Lokacija: svedska
Datum diplomiranja:  2006
Datum i vrijeme: 12/26/2007 3:44:26 PM
Poruka:
Cao raja ,evo jos jedne adrese na kojoj mozete naci informacije o studiranju u Swedskoj: www.studyinsweden.se
Poruku poslao(la): 
Email: fam_pobric@hotmail.com
Smijer/Univerzitet: prvo
Lokacija: swedska
Datum diplomiranja:  2006
Datum i vrijeme: 12/26/2007 3:35:24 PM
Poruka:
Cao raja,za sve one koje zanima studiranje ili nostifikacija diplome u Swedskoj imam nekoliko informacija,posto i sama sam evo u toku nostifikacije diplome ovdje.NOSTIFIKACIJA DIPLOME:Sva dokumenta(diploma,uvjerenje,popis svih predmeta u toku studija...)moraju biti prevedeni na engleski ,svedski,francuski,njemacki ili spanski.Sva potrebna dokumenta salju se u Högskoleverket(www.hsv.se ovdje mozete naci detaljne informacije,stranica je na swedskom ali ja mislim da ima i na engleskom),odgovor se ceka nekoliko mjeseci.Oni ce vam da izvrse uporedbu vase diplome u odnosu na njihov nastavni plan i program...i odredit ce sta morate da kompletirate ovdje. Puno je bolje i jeftinije da prevedete dokumente u Bosni ili gdje vec,ovdje je jako skupo,cijene su jako visoke. Da biste studirali u Swedskoj morate imati polozen swedski B i engleski A (jezik),a ovisno o tome sta zelite da studirate cesto se traze i visoki poeni iz matematike,hemije... Ako imate jos nekih konkretnih pitanja javite se na mail.
<< Prethodna strana Sljedeca Strana >>
Dodajte Vasu poruku:
Ime:
Email:
Smijer/Univerzitet:
Lokacija:
Datum diplomiranja:
Upisite broj cetrdeset i pet (<---obavezno polje - zastita od automatskog djubreta!):
Poruka:

pogledaj poruke - dodaj poruku - o ovim stranicama - kontakt
Strana 1 | Strana 2 | Strana 3 | Strana 4 | Strana 5 | Strana 6 | Strana 7 | Strana 8 | Strana 9 | Strana 10 |

 

© igman interactive | www.igman.com